Pearl Harbor je američka mornarička vojna baza, na Havajima, blizu grada Honolulu. Vojna baza Pearl Harbor postala je predmet svih povijesnih udžbenika, zbog događanja iz perioda 2. Svjetskog rata. Napad Japanskih snaga na Pearl Harbor, koji se odvio 7.12. 1941. godine, odigrao je ključnu ulogu na daljnji tijek ratovanja.
Vojna baza Američke mornarice Pearl Harbor smještena je na otoku Havaji, nedaleko od grada Honolulu. Danas je ta baza poznata po iznenadnom napadu japanskih snaga, koji se odvio za vrijeme trajanja 2. svjetskog rata. Japanske snage su započele napad 07. prosinca, 1941. godine, malo prije 8 sati u jutro. Na stotine japanskih zrakoplova okomili su se na vojnu mornaričku bazu Pearl Harbor. Japanske snage su izvele iznenadni napad, bez prethodne objave rata SAD-u, prilikom kojeg su uništili oko 20 američkih brodova, među kojima je bilo i 8 bojnih brodova, i preko 300 vojnih zrakoplova.
U tom je napadu poginulo više od 2.400 amerikanaca (većinom američkih vojnika), a ranjeno je njih oko 1.000.
Američka javnost, pa i vojni i politički vrh, bili su u najmanju ruku iznenađeni ovakvim potezom. Naime, u tom periodu SAD i Japan nisu bili u prijateljskim odnosima, ali isto tako nije bilo (barem se tako smatralo) opravdanog razloga za objavu rata između njih. Politika SAD-a je i prije napada na Pearl Harbor bila protivna ratu Japana protiv Kine, i zauzimanju kineskih teritorija. Ipak, takav pritisak je bio politički, i rađen zabranama (embargo na prodaju goriva Japanu). Malo tko je mogao predvidjeti da će se Japan odlučiti na izravan napad na SAD, i tako uvući Ameriku aktivno u 2. Svjetski rat. Kasnije će se ispostaviti – da je taj potez (napad na Pearl Harbor) bio poguban za Japan.
Dan nakon napada, predsjednik SAD-a Franklin D. Roosevelt je tražio od Kongresa da Amerika objavi rat Japanu.
Iako je napad bio iznenadan, i bez najave, Japan je imao zategnute odnose sa SAD-om već desetljećima.
Iznenadni napad na SAD, koji se zahuktavao već i prije
Politika SAD-a je bila protivna vojnim djelovanjima Japana na teritoriju Kine i zauzimanju resursa susjedne im države. Sa druge strane, politički i vojni vrh Japana tu je opciju pravdao potrebom za resursima, jer je Japan već bio aktivno sudjelovao u 2. svjetskom ratu. Japan je već 1937. godine objavio rat Kini, i zauzeo je značajne (strateški gledano) dijelove Kine pod svojom kontrolom. SAD je kao odgovor na taj čin uveo embargo na prodaju goriva Japanu, kao i mnoge zabrane trgovine i drugih oblika ekonomske razmjene. Smatrali su (SAD), da će zbog nedostatka resursa Japan ipak morati da povuče svoje snage iz Kine, i da će tako oslabljena država morati da se povuče iz rata.
Umjesto da se povuku, Japan se odlučno odupirao takvim sankcijama. Kasnije će, 1941. godine, Japan napasti SAD, te će promijeniti tijek rata na potpuno (za Japan) neočekivan ishod.
Na gornjoj fotografiji se vidi plan napada na Pearl Harbor. Pacifička flota U.S. Mornarice nije napadnuta, pa će kasnije krenuti u ofanzivu na vojne snage Japana.
Zašto napad na Pearl Harbor?
Ako promatramo geografsko područje, Pearl Harbor se nalazi u samom centru Tihog Oceana, tek 4.000 milja udaljen od Japanskih vojnih snaga. Uzmemo li u obzir da je tu grupiran jedan značajan dio mornarice SAD-a, onda je lako zaključiti zbog čega je otok bio primarna meta napada.
Američke obavještajne službe nisu očekivale ovaj napad. Mišljenja su bile da će Japan (ako i napadne) primarne mete biti mnogo bliže, odnosno Europske kolonije u Južnom Pacifiku: Singapur ili Indokina.
Američka vojska nije bila spremna na napad, jer je vojni vrh bio uvjeren da Japan neće napasti tako blizu USA teritorija. Da spomenemo, Pearl Harbor je tek 2.000 milja udaljen od teritorija SAD-a.
Zbog svih spomenutih značajki, Pearl Harbor je bio laka meta za Japan.
Napad je trajao manje od 2 sata, i prouzročio je veliku štetu na vojnim brodovima Američke mornarice.
Japan u svom napadu nije uspio oštetiti flotu u Južnom Pacifiku, što znači da je vojska SAD-a mogla uzvratiti. Kasnije će se to i dogoditi.
Tadašnji predsjednik SAD-a, Franklin D. Roosevelt, je već dan nakon napada zatražio od Američkog Kongresa da proglasi rat prema Japanu. SAD je objavila rat 8.12. 1941.godine, nakon čega su uslijedili napadi na mornaricu i zračne snage na strani Japana.
Amerika ulazi u 2. Svjetski rat
Nakon napada na Pearl Harbor, amerikanci su dali podršku političkom vrhu da SAD uđe u rat. Na datum 8.12. 1941. godine, Amerika službeno ulazi u 2. Svjetski rat.
Kongres je odobrio objavu rata prema Japanu, da bi 3 dana kasnije Njemačka, i Italija objavile rat SAD-u.
Posljedice napada na Pearl Harbor
Posljedice napada na Pearl Harbor najviše je osjetio Japan, koji je i napao Američke snage. SAD do objave rata nije bila vojna prijetnja Japanu, no po objavi rata, i nakon mnogih stradanja, do tada samo promatrač, SAD se odlučila na iskorak u ratovanju.
Po prvi put u povijesti čovječanstva, u ratu će se upotrijebiti atomsko naoružanje. SAD će na Japan baciti, ne jednu, nego dvije atomske bombe.
Prvo će bombarder izbaciti atomsku bombu na Hirošimu, 6.8. 1945. godine, a nakon toga slijedi drugi atomski napad na Nagasaki, koji se dogodio 09.08. 1945.godine.
Dvije atomske bombe potpuno će uništiti dva spomenuta grada, i natjerat će vojni vrh Japanskih snaga na potpunu i bezuvjetnu predaju. Japan je kapitulirao i doživio potpunu promjenu strukture vlasti, pa kasnije i gospodarstva. Ukinut je dotadašnji vladajući militarizam, a država je doživjela korijenite promjene u svakom smislu.
