vene

Venska tromboza: Bolest vena, simptomi i načini liječenja

Venska tromboza: Bolest vena, simptomi i načini liječenja

Venska tromboza je dosta česta bolest krvožilnog sustava. Nastaje zastojem krvnih ugrušaka, koji mogu djelomično ili u potpunosti začepiti protok krvi kroz venu.

Ako se radi o površinskim venama, govorimo o površinskoj venskoj trombozi (superficijalnom tromboflebitisu), a kada se krvni ugrušci stvaraju u dubokim venama riječ je o dubokoj venskoj trombozi. Koja god bolest bila u pitanju, treba je na vrijeme prepoznati i pravilno liječiti.


Venska tromboza najčešće zahvaća noge i zdjelicu, a nešto rjeđe i ruke. Iako se venska tromboza u pravilu javlja kod starijih osoba, ona može nastati u bilo kojoj dobi.

U nastavku ćemo detaljno opisati bolest, simptome i način liječenja venske tromboze.

Duboka venska tromboza

U slučaju duboke venske tromboze karakteristično dolazi do zatvaranja šupljine zahvaćene vene i upalne reakcije njene stjenke. Iako ova bolest sama po sebi nije opasna, ona može izazvati teške komplikacije, kao što su plućna embolija, koja može završiti smrću, ili kronična venska insuficijencija.

Simptomi duboke venske tromboze

Duboka venska tromboza može postojati bez vidljivih simptoma, a može se očitovati i različitim stupnjevima osjetljivosti.

Simptomi po kojima možete prepoznati bolest:

  • otečenost na nogama
  • osjećaj težine i napetosti
  • otežano hodanje
  • eritem (crvenilo)
  • bolnost zahvaćenog područja
  • osjećaj topline
  • promjene boje kože
  • istaknute površinske vene

Površinska venska tromboza

Površinska venska tromboza je akutna lokalna upala venske stjenke i okolnog vezivnog tkiva, koju prati stvaranje krvnih ugrušaka u površinskim venama. Osobe sa ovim oblikom venske tromboze imaju povećan rizik od razvoja duboke venske tromboze.

Simptomi površinske tromboze

Kod površinske venske tromboze (superficijalnog tromboflebitisa) simptomi se mogu javiti u vrlo kratkom roku, odnosno kroz nekoliko sati ili 1 do 2 dana, a oni obuhvaćaju.

Simptomi po kojima prepoznajemo površinsku vensku trombozu su:

  • zadebljanost vena
  • eritem (crvenilo)
  • osjetljivost
  • bolnost zahvaćenog područja
  • osjećaj topline

U rijetkim slučajevima moguća je sekundarna infekcija, koju prate:

  • povišena tjelesna temperatura
  • povišena sedimentacija
  • povišeni broj leukocita

Dijagnoza i liječenje

Vene dubokog venskog sustava ne mogu se vidjeti golim okom, stoga se postojanje krvnog ugruška unutar dubokog venskog sustava potvrđuje upotrebom dijagnostičkih postupaka. To se izvodi uz pomoć neinvazivnih pretraga, venografijom ili duplex ultrasonografijom, ako je venska tromboza zahvatila vene u preponama ili zdjelici.

Kod duboke venske tromboze pacijent će morati primiti hitnu antikoagulantnu terapiju heparinskim injekcijama, te će biti hospitaliziran kako bi se spriječile teške posljedice (plućna embolija i kronična venska insuficijencija).

Nakon toga slijedi prelazak na terapiju vafarinskim tabletama (od 2 do 6 mjeseci), uz redovitu kontrolu krvne slike, što može potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

Kad se edem smanji, bolesnik mora koristiti elastični povoj pri hodu, kako bi se kontrolirao edem koji se može pojaviti.

Aspirin je dobar jer sprječava sljepljivanje krvnih pločica i trombocita. Zbog toga može imati preventivni učinak kod venske tromboze.

Osobe koje uz probleme cirkulacije imaju želučanih tegoba, trebale bi uzimati aspirin s ovojnicom, koji štiti želučanu sluznicu od acetilsalicilne kiseline.

Ukratko za kraj – Venska tromboza

Venska tromboza nastaje zastojem tromba (krvnog ugruška) u veni. Mogu biti zahvaćene površinske vene što se naziva superficijalni tromboflebitis ili duboke vene pa se govori o dubokoj venskoj trombozi.

Tromboza je uvijek praćena flebitisom (upala vene), pa se koriste termini i tromboza i tromboflebitis. Tromboza može nastati zbog koagulacijskih poremećaja (poremećaji u zgrušavanju krvi) ili može ukazivati na još neotkrivenu zloćudnu bolest. Faktori koji mogu doprinijeti nastanku tromboze su: oštećenja endotela (unutarnji sloj stjenke krvne žile) kateterom, zastoj krvi nakon operativnih zahvata, oralni kontraceptivi, dugotrajno sjedenje sa spuštenim nogama tijekom putovanja (npr. let avionom) koje predstavlja rizik i za zdrave osobe.

Klinička slika

Simptomi akutne bolesti razvijaju se tijekom nekoliko sati ili kroz 1 do 2 dana. Tijek bolesti je obično ograničen, traje 1 do 2 tjedna, a nakon toga se akutni proces smiruje i smanjuje se bolnost. Ako se radi o superficijalnom tromboflebitisu, zahvaćena vena može se osjetiti pod prstima kao zadebljana, tvrda, vrpčasta tvorba. To je odraz upalne reakcije i prate je bolovi, osjetljivost, eritem i toplina. Duboka venska tromboza može biti asimptomatska ili se isto može očitovati različitim stupnjevima osjetljivosti, bolnosti, eritema, otekline, topline, promjenama boje kože ili istaknutim površinskim venama. Osjetljivost i bol javljaju se pri stajanju i hodanju, a olakšaju se mirovanjem s uzdignutom nogom. Maksimalna bol javlja se pri savijanju skočnog zgloba sa ispruženim koljenom ili pri ustajanju sa ispruženom nogom što se naziva Homanov znak i osnovno je za razlikovanje od obične mišićne boli.

Dijagnoza

Površinska tromboza dijagnosticira se na temelju kliničke slike i fizikalnog pregleda i pri tome se obično može razlikovati akutna arterijska i duboka venska opstrukcija (začepljenje). Akutna duboka tromboza se u više od 50% slučajeva ne može dijagnosticirati samo na temelju kliničke slike, niti su pouzdana potvrda Homanov znak ili edem. Dijagnoza se potvrđuje neinvazivnim pretragama ili venografijom (prikaz protoka krvi kroz venu pomoću kontrasta). Ako je tromboza zahvatila vene u preponama ili zdjelici, u dijagnozi pomaže duplex-ultrasonografija. Ako se ne dijagnosticira, duboka venska tromboza (DVT) može dovesti do smrti zbog plućne embolije.

Prognoza

DVT je dobroćudna bolest, no može izazvati plućnu emboliju koja može završiti smrću ili kroničnu vensku insuficijenciju (nedostatnu funkciju protoka u venama). Površinska tromboza može također uzrokovati stvaranje plućnih embolusa no oni neće biti smrtonosni.

Liječenje

Površinska tromboza ne zahtijeva posebno liječenje osim olakšavanje simptoma; stavljanje toplih obloga preko zahvaćenih vena i uzimanje NSAID-a (nesteroidnih antiinflamatornih lijekova) protiv bolova i za smirivanje upale. Antibiotici nisu nužni, niti je potrebna hospitalizacija. Kod DVT-a bolesnik se odmah mora hospitalizirati jer je nužno spriječiti plućnu emboliju i kroničnu vensku insuficijenciju. Daje se heparin i bolesnik leži s povišenom nogom i eventualnim oblozima ako nema arterijske insuficijencije. Antibiotici se daju samo ako je prisutna i infekcija. Nakon heparina, prelazi se na oralnu terapiju varfarinom, a duljina uzimanja ovisi o svakom pacijentu, obično od 2 do 6 mjeseci. Kad se smanji edem, bolesnik treba nositi elastičnu čarapu pri hodu, kako bi se kontrolirao edem koji se može pojaviti tijekom hodanja.